Grlić Radman: Pitanje otete imovine Hrvatima je pitanje vladavine prava

Gordan Grlić Radman boravi u Crnoj Gori u sklopu obilježavanja 13. siječnja, Dana hrvatskog naroda u Crnoj Gori. Sudjelovao je danas na svečanoj akademiji Bokeljske mornarice, a prethodno se sastao s crnogorskim kolegom Ervinom Ibrahimovićem. 

Šef hrvatske diplomacije kazao je novinarima da Hrvatska snažno podupire reformske procese u Crnoj Gori i sve one iskorake koji pridonose njezinu približavanju Europskoj uniji.

Ipak, istaknuo je, postoje određena bilateralna pitanja koja “nisu samo bilateralne naravi, nego su i civilizacijska i univerzalna pitanja”. U tom kontekstu naveo je da je tijekom posjeta Crnoj Gori imao "sastanak s predstavnicima 51 tivatske obitelji čija je imovina oteta".

“Imao sam sastanak s gospodinom Zlatkom Petkovićem, Vikom Marovićem i Krstom Boškovićem. Naime, radi se o predstavnicima obitelji čija je imovina oteta i oni se sada ne mogu uknjižiti u katastru u katastarskoj općini Mrčevac jer ne postoji volja da se provede odluka nekoliko sudova, prije svega općinskog suda u Kotoru koji je presudio u njihovu korist. Tu presudu potvrdio je i viši sud u Podgorici kao i upravni sud”, rekao je Grlić Radman.

Povjerenstvo za Jadran i Morinj

Međutim, nakon današnjih sastanaka uvjeren je da će se u suradnji dviju vlada, odnosno pravosudnih tijela, ostvariti siguran napredak po tom pitanju.

“Na koncu, to je vladavina prava, to je pravosuđe, to je 23. poglavlje, temeljna prava i naravno uvjet za zatvaranje mjerila o restituciji”, rekao je Grlić Radman.

Podsjetio je i da postoje druga otvorena pitanja poput vlasništva nad školskim brodom Jadran, te odštete logorašima u Morinju na kojima rade povjerenstva koja su formirale vlade Crne Gore i Hrvatske.

Grlić Radman nije želio komentirati činjenicu da crnogorsko povjerenstvo u pregovorima predvodi ministar obrane Dragan Krapović, koji ima jasan stav da brod Jadran pripada Crnoj Gori.

“To je stvar vlade Crne Gore koga će imenovati. U to apsolutno ne ulazimo. Važno je da se imenuje povjerenstvo i da počnemo razgovarati o tom pitanju”, rekao je Grlić Radman.

Hrvatska vlada je sredinom prosinca osnovala komisiju za povrat školskog broda Jadran i druge vojne imovine od Crne Gore, a za predsjednika komisije imenovan je upravo Grlić Radman. Crna Gora je odgovorila osnivanjem svoje komisije koju će predvoditi ministar obrane Krapović.

Nakon Krapovićevih izjava u siječnju 2024. da je školski brod Jadran vlasništvo Crne Gore i da bi trebalo promijeniti natpis na spomen ploči u logoru Morinj kod Kotora, odnosi Zagreba i Podgorice su se pogoršali, a kulminirali su usvajanjem Rezolucije o genocidu u logoru u Jasenovcu, koju je usvojio crnogorski parlament na inicijativu stranaka u vladajućoj većini čiji je lider aktualni predsjednik parlamenta Andrija Mandić, što je službeni Zagreb ocijenio kao provokaciju.

Reakcija hrvatske vlade bila je oštra, a kulminacija je bila blokada zatvaranja poglavlja 31 u pregovorima Crne Gore s EU, koje između ostalog obuhvaća i dobrosusjedske odnose.

Ibrahimović: Svjesni smo obaveza prema Hrvatskoj

Ministar vanjskih poslova Crne Gore Ervin Ibrahimović, koji je istodobno predsjednik manjinske Bošnjačke stranke, iskoristio je susret s Grlićem Radmanom da tamošnjoj čestita hrvatskoj nacionalnoj zajednici Dan hrvatskog naroda, ali i da joj zahvali na svemu što je činila tijekom godina na stvaranju moderne, multietničke i multikonfesionalne Crne Gore.

“Ne samo kao predsjednik Bošnjačke stranke, nego i kao čovjek koji se uvijek zalagao da stavimo naglasak na prava manjina u Crnoj Gori. Zašto. Jer ne može biti kvalitetne, prosperitetne Crne Gore ukoliko u njoj nema jedan važan stup, a taj stup moraju biti manjine", rekao je. 

"Zajedno radimo na boljoj i prosperitetnijoj Crnoj Gori i danas nastavljamo jedan od naših stupova vanjske politike, a to je jačanje dobrosusjedskih odnosa. Tu nam prijateljska država Hrvatska dosta pomaže i hvala vam na tome”, rekao je Ibrahimović.

On je istaknuo da Crna Gora u Hrvatskoj ima pouzdanog partnera na europskom putu te da skeptici griješe kad tvrde da današnja Hrvatska nije ona ista koja je Crnu Goru podržala i na putu prema NATO-u.

“Danas je potvrđeno u razgovoru s mojim dragim kolegom da Hrvatska još snažnije podržava europski put Crne Gore i da Crna Gora može računati na podršku iz Hrvatske. No isto tako i mi u Crnoj Gori smo svjesni da imamo obaveze prema Hrvatskoj”, rekao je Ibrahimović.

On je ponosno istaknuo da je Crna Gora “uradila pravu stvar kada je poklonila dom hrvatskoj nacionalnoj zajednici u Tivtu”.

Vuksanović: Ovaj dan podsjeća na stoljetnu prisutnost Hrvata u Crnoj Gori

Predsjednik Hrvatske građanske inicijative u Crnoj Gori Adrian Vuksanović, jedine hrvatske političke opcije u zemlji, u čestitki pripadnicama i pripadnicima hrvatske zajednice podsjetio je na stoljetnu prisutnost Hrvata na prostoru Crne Gore, na bogatu kulturnu, jezičnu i duhovnu baštinu “koju smo stvarali i sačuvali, ali i na odgovornost da tu baštinu živimo i prenosimo budućim naraštajima”.

“Naša je prisutnost duboko utkana u povijest i identitet ovoga prostora, u njegove gradove, običaje, kulturu i pamćenje”, naveo je Vuksanović, dodavši da je Dan hrvatskog naroda prigoda za potvrdu naše pripadnosti Crnoj Gori kao domovini u kojoj želimo živjeti slobodno, ravnopravno i dostojanstveno, čuvajući vlastiti identitet i uvažavajući različitosti koje obogaćuju društvo u cjelini.

“Uvjeren sam da će hrvatska zajednica i dalje biti konstruktivan i odgovoran sudionik društvenog života, doprinositi dijalogu, suradnji i dobrim međudržavnim odnosima, te biti most prijateljstva između Crne Gore i Republike Hrvatske”, poručio je Vuksanović.

 Za Dan hrvatskog naroda u Crnoj Gori ustanovljen je 13. siječnja, dan prijenosa moći Svetog Tripuna iz Carigrada u Kotor 809. godine. 

Dan hrvatskog naroda u Crnoj Gori 13. siječnja obilježen je i u ponedjeljak navečer svečanom akademijom Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) u Kotoru na kojoj je istaknuto da crnogorski Hrvati "duhovno pripadaju ovom prostoru, a identitetski svojoj matici, Hrvatskoj".